Od pojave prvih solarijuma u Srbiji svedoci smo velike polarizacije stručne javnosti o štetnosti ili pozitivnim efektima korišćenja „veštačkog sunca“ na osobe koja ga koriste. Mediji su se utrkivali u bombastičnim naslovima, bilo da su podržavali jednu ili drugu stranu. Naravno, istina je uvek na sredini; pravilno korišćenje solarijuma u proverenim salonima gde se redovno menjaju lampe, vodi računa o higijeni i preporučenoj minutaži za određeni tip kože sigurno se neće štetno odraziti na Vaše zdravlje.
Strasti su se ponovo uzburkale kada je u “Sl. glasniku RS“, br. 8/2019 objavljen Pravilnik o posebnim sanitarnim uslovima koje moraju da ispune objekti u kojima se pružaju usluge održavanja higijene, nege i ulepšavanja lica i tela, koji je stupio na snagu od 17. februara 2019. godine.
Ovim pravilnikom zakonodavac nije „zabranio korišćenje solarijuma“, kako su to prestavili pojedini autori, koji ga očigledno nisu ni pročitali, već je cilj bio standardizacija uslova u objektima u kojima se pružaju usluge za negu i ulepšavanje lica i tela. Od sada vlasnici solarijuma moraju posedovati sertifikat o tehničkim karakteristikama aparata i servisnu knjigu, kao i vidne natpise u objektu o pravilima korišćenja solarijuma.
U svetu postoje brojna naučna istraživanja eminentnih doktora koja su dokazala pozitivne efekte sunčanja, poput teze Gabriele Stähler koja je istraživala uticaj vitamina D i ustanovila da pomaže u lečenju kod 16 vrsta raka, gripa, tuberkoloze, dijabetesa i tako dalje ili istraživanje dr Johna Cannell-a, koji je objašnjenje za pojavu gripa u zimskom periodu upravo pronašao u nedostatku vitamina D kod ljudi. (Neka od istraživanja možete pročitati na ovim internet stranicama: http://europeansunlight.eu/news-events/ https://www.sciencedaily.com/releases/2018/01/180130123631.htm)
U srpskim medijima objavljuju se netačne informacije o zabrani korišćenja solarijuma u Nemačkoj i drugim zemljama EU, istina je da se zatvaraju u Australiji zbog geografskog položaja ovog kontinenta i prekomerne izloženosti UV zračenju njenih stanovnika. U pojedinim skandinavskim zemljama, koje oskudevaju u sunčevoj svetlosti, u solarijum se ide po preporuci doktora o trošku zdravstvenog osiguranja.
Nemačka danas broji 90,000 zvanično registrovanih studija za sunčanje, sa oko 32.000 radnika zaposlenih u proizvodnji opreme za solarijume. Najpoznatiji proizvođači opreme za studije za sunčanje nalaze se upravo u Nemačkoj. Svake godine na prestižnim sajmovima širom Evrope prestavljaju se najnoviji modeli sa minimalnim spektrom štetnog UV zračenja, a sve sa ciljem da se i tzv. rizičnim grupama omogući slobodno korišćenje solarijuma tokom cele kalendarske godine.